ReStartaj

Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.

Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.

U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.

U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.

U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?

Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.

Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.

Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?

Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!

Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.

Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.