Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Radi se o računima na koje država isplaćuje naknade poput inkluzivnog dodatka ili drugih socijalnih prava. No umjesto jednostavnog pristupa tim sredstvima, mnoge obitelji suočavaju se s nizom administrativnih ograničenja.
Račun postoji – ali novac nije dostupan
Dok je dijete maloljetno, roditelj kao zakonski zastupnik može koristiti račun i karticu kako bi podmirivao troškove života i terapija.
Problemi često nastaju kada osoba navrši 18 godina.
Roditelji navode da tada dolazi do promjene modela upravljanja računom:
⚠️ sredstva se više ne mogu primati na račun roditelja
⚠️ otvara se poseban račun na ime punoljetne osobe
⚠️ skrbniku se često ne izdaje kartica
⚠️ nije omogućen pristup internet bankarstvu
⚠️ novac se može podići samo osobno u banci uz rješenje o skrbništvu
⚠️ nakon podizanja sredstava račun se ponovno administrativno „zaključava“.
U nekim slučajevima novac se može podići samo u jednoj poslovnici banke, onoj u kojoj je evidentirano rješenje o skrbništvu.
To znači da roditelj ili skrbnik koji skrbi o osobi s invaliditetom – primjerice tijekom putovanja ili boravka izvan mjesta prebivališta – praktično nema pristup sredstvima koja su namijenjena za svakodnevni život.
Pitanje bez jasnog odgovora: gdje je zakon?
Ključno pitanje koje se postavlja jest jednostavno:
Na temelju kojeg zakona postoji takva praksa?
Prema važećim propisima, osoba s navršenih 18 godina postaje punoljetna i poslovno sposobna, osim ako sud ne odluči drugačije.
U slučaju skrbništva, skrbnik ima pravo upravljati imovinom štićenika i odgovoran je za njezino korištenje u interesu osobe o kojoj skrbi.
Međutim, zakon ne propisuje:
➡️ “zaključane” bankovne račune
➡️ zabranu izdavanja kartica skrbnicima
➡️ zabranu internet bankarstva
➡️ ograničenje podizanja novca samo u jednoj poslovnici.
U mnogim slučajevima u praksi se koristi jednostavniji model: račun na ime štićenika uz punomoć ili karticu skrbnika.
Nelogična razlika u odnosu na druge skrbnike
Roditelji ističu još jednu nelogičnost.
Kod starijih osoba koje imaju skrbnika zbog demencije ili drugih zdravstvenih razloga, bankovni računi najčešće ostaju potpuno funkcionalni. Skrbnici u pravilu imaju karticu ili punomoć i mogu raspolagati sredstvima za potrebe štićenika.
Zašto se onda drugačiji i restriktivniji režim primjenjuje na osobe s invaliditetom koje primaju socijalne naknade?
Administracija koja otežava svakodnevni život
Roditelji upozoravaju da takav sustav stvara konkretne probleme u svakodnevnom životu.
Primjerice:
➡️ troškovi terapija ili medicinskih pomagala često se moraju plaćati odmah
➡️ putovanja ili rehabilitacije izvan mjesta prebivališta postaju logistički problem
➡️ svaki pristup sredstvima zahtijeva odlazak u banku.
Za obitelji koje se već suočavaju s izazovima skrbi o osobi s invaliditetom, takva procedura predstavlja dodatni administrativni teret.
Institucije bez jasnih smjernica
Portal Restart poslao je novinarski upit nadležnim institucijama:
📣 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
📣 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Od institucija se traži odgovor na nekoliko ključnih pitanja:
➡️ postoji li zakonska osnova za tzv. „zaključane račune“
➡️ jesu li takve bankarske procedure obvezne ili su interne odluke banaka
➡️ te ograničava li takav sustav pravo osoba s invaliditetom na raspolaganje vlastitim sredstvima.
Tehnologija kao izgovor?
U javnosti se povremeno najavljuju nova digitalna rješenja i informatički sustavi koji bi trebali olakšati upravljanje socijalnim pravima.
No dio stručnjaka upozorava da problem možda nije tehnološki nego sustavni: ako zakon već omogućuje skrbnicima upravljanje imovinom štićenika, postavlja se pitanje zašto se uvode dodatne administrativne prepreke.
Tema koja pogađa tisuće obitelji
Ovo pitanje ne tiče se samo pojedinačnih slučajeva.
U Hrvatskoj desetci tisuća osoba primaju različite oblike naknada zbog invaliditeta. Velik dio njih ima skrbnike koji upravljaju njihovim financijama.
Ako se pokaže da restriktivne bankarske procedure nemaju jasnu zakonsku osnovu, postavlja se pitanje treba li sustav pojednostaviti kako bi se osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima omogućio normalan i dostojanstven život.
Portal Restart nastavit će pratiti ovu temu i objaviti odgovore institucija čim stignu.
Autor: I.P.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Pučka pravobraniteljica utvrdila povredu prava pacijentice – slučaj Joske Periša otvara pitanje odgovornosti zadarske bolnice
Slučaj smrti pacijentice Joske Periša iz Zadra dobio je novi razvoj nakon što je Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske proveo ispitni postupak po pritužbi njezine kćeri Sofija Periša.
Add comment
Comments