Pravo na dodjelu gradskog stana u najam izvan liste prioriteta Grad Rijeka

Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.

U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.

U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?

Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.

Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.

Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.

​Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?

Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?

Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!

Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".

Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.

Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.

Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.

Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.

U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.

U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.

U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?

Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.

Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.

Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?

Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!

Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.

Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.