Službeno očitovanje Odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i unaprjeđenje kvalitete života, Grada Rijeke o problemu beskućništva u Rijeci
Poštovani gđa. Pandur, u nastavku su odgovori na postavljena pitanja.
- Koliko trenutno korisnika koristi uslugu prihvatilišta u Rijeci?
Beskućnici s područja Primorsko goranske županije se uputnicom Zavoda za socijalni rad, Županijske službe Primorsko granske županije, Područnog ureda Rijeka mogu smjestiti u dva prihvatilišta za beskućnike. Oba prihvatilišta su kapaciteta 14 osoba. Osobe u riziku od beskućništva se u oba prihvatilišta smještaju uputnicom Zavoda, nakon procjene stručnih djelatnika Zavoda o postojanju potrebe za smještajem, odnosno o postojanju potrebe za ovom vrstom socijalne usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“18/22,46/22,119/22 i 156/23).
Prema podacima s kojima raspolažemo oba prihvatilišta imaju popunjene kapacitete (28 korisnika), a smještaj se vrši koordinacijom između Zavoda i prihvatilišta.
- Tko ostvaruje pravo i kome se treba obratiti u pitanju beskućništva?
Osobe koje se nalaze u riziku od beskućništva trebaju se obratiti nadležnom Zavodu za socijalni rad čiji stručni djelatnici nakon stručne procjene izdaju uputnice temeljem kojih se nakon stručne procjene mogu smjestiti u prihvatilišta.
- Gdje se nalaze navedena prihvatilišta i kakvi su uvjeti stanovanja?
Oba prihvatilišta, Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“ (Baštijanova 25a) i Prihvatilište za socijalno ugrožene osobe i beskućnike Udruge „OAZA“ (Žrtava fašizma 12) se nalaze na području Rijeke. Oba prihvatilišta zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga („NN“ br.110/22).
- Ima li Rijeka organizirano prihvatilište za obitelj s djecom, ili jedno roditeljske zajednice?
Budući se u prihvatilišta uglavnom smještavaju osobe muškog spola, Udruga „OAZA “ pored prihvatilišta vodi i stambenu zajednicu za žene beskućnice u kojoj može biti smješteno 6 ženskih osoba. Korisnice se smještaju u ovaj stambeni prostor također putem uputnice Zavoda.
Kako su ovakve vrste smještaja privremenog karaktera tj. vremenski ograničene na 6 -12 mjeseci, te su koncipirane da smješteni korisnici veći dio dana provode u istom prostoru, smještaj ove vrste nije primjeren za obitelji s djecom ili jednoroditeljske obitelji.
- Na koji način Grad Rijeka zbrinjava obitelji koje se nađu u problemu beskućništva?
Najčešće obiteljima koje se nađu u situaciji beskućništva se ponudi mogućnosti ostvarivanja prava na oblik pomoći iz Socijalnog programa Grada Rijeke koji se odnosi na pravo za naknadu za troškove stanovanja sukladno Odluci o socijalnoj skrb Grada Rijeke („Službene novine Grada Rijeke“ 15/22). Na taj način se obiteljima znatno umanji trošak mjesečne najamnine za stan kojeg unajme za stanovanje.
Jedan od načina koji mogu ostvariti korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pri Zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Primorsko granske županije, Područnom uredu Rijeka, je i pravo na smještaj u prostorima nužnog smještaja Grada Rijeke.
Naime, nužni smještaj Grada Rijeke podrazumijeva korištenje stambenih jedinica (jedna ili više prostorija minimalne kvadrature 16m2, uz mogućnost korištenja kupaona i zajedničkih sanitarnih čvorova) u objektima na trima gradskim lokacijama. Nužni smještaji Grada Rijeke daju se na korištenje temeljem Odluke o davanju nužnih smještaja na korištenje („Službenim novinama Grada Rijeke“ broj 18/19) u kojoj je propisano da pravo na ovaj vid privremenom smještaja imaju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Grada Rijeke, stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom na području Grada Rijeke, te azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom s prebivalištem na području Grada Rijeke kojem je međunarodna zaštita odobrena posebnim propisom, ako su on i članovi njegova kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu na temelju rješenja Zavoda za socijalni rad, Županijske službe Primorsko-goranske županije, Područnog ureda Rijeka, uz uvjet da nemaju stan u najmu, stan/kuću u privatnom (su)vlasništvu na području Republike Hrvatske, odnosno ne koriste stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove, ili da nisu otkupili stan nad kojim postoji stanarsko pravo i prodali ga trećoj osobi.
S poštovanjem,
www.rijeka.hr | www.mojarijeka.hr
KARLA MUŠKOVIĆ
Pročelnica
····························································
Grad Rijeka
UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života
Adresa: Korzo 16, 51000 Rijeka
E-mail: karla.muskovic@rijeka.hr, zdravstvo@rijeka.hr
····························································
T: +385 51 209 626
F: +385 51 209 629
U službenom očitovanju Grad Rijeka potvrđuje da nema rješenje za stambeno zbrinjavanje mene i dvoje maloljetne djece o kojoj sama skrbim, a naknada za podstanarstvo je odbijena, iako sam na istu imala pravo od početka 2023. godine. Nadležan je poštivati moje roditeljsko pravo i zaštititi prava i dobrobiti djece, no Grad Rijeka, i HZSR, Pu Rijeka prepuštaju stvar slučaju već više od 6 mjeseci. Pitam se da li bi isto postupali da se uselim u luksuzni apartman i čekali proces od 6 mjeseci za deložaciju?
Naknada za podstanarstvo maksimalno iznosi 130,00 eura po kućanstvu, a isto ne predstavlja postotak iznosa kako Grad Rijeka navodi da socijalnom potporom pokriva većinske troškove stanovanja.
Na svaki moj podnesak traje Upravna šutnja ili dobijem neslužbeni dopis od upravnih tijela putem email-a, koji uporno navodi da Grad Rijeka nije nadležan, unatoč jasnim zakonima i Potvrdi pučkog pravobranitelja za djecu da jest.
Što je rješenje Grada Rijeke, i HZSR, Pu Rijeka, smjestiti nas u nužni smještaj gdje se odvijao nedavno krvavi pokolj?
Udruga Depaul potvrdila je za beskućnika nema mjesta u prihvatilištima.
JAVNO PITAM PUČKOG PRAVOBRANITELJA KAD TOČNO PLANIRA ZAŠTITI DJECU OD POSTUPANJA UPRAVNIH TIJELA I INSTITUCIONALNOG NASILJA KOJE SE ČINI NAD JEDINOM OSOBOM KOJA SKRBI O NJIMA?!?
DJECU NE MOGU UDOMITI BEZ PRISTANKA, ZNAČI GRAD RIJEKA I HZSR, PU Rijeka, poručuju da nas uskoro čeka deložacija i ulica.
Dio koji je pročelnica slučajno izostavila, koji gradska uprava u svojim neslužbenim odgovorim demantira!
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
LAŽNI PROFILI, KLEVETE I GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
Portal za digitalizaciju društva građana predstavlja novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te decentralizaciju javnih politika.
Add comment
Comments