Foto: https://www.rijeka.hr/u-rijeci-svecano-docekan-prvi-izravni-vlak-iz-varsave/
Svečani doček prvog izravnog vlaka održan je 28. lipnja 2025. u 10:45 na riječkom kolodvoru. Na taj datum stigao je turistički vlak iz Varšave, kroz Beč i Ljubljanu, sa 161–166 putnika, među kojima su bili poljski novinari, kojima je organiziran izlet po Rijeci i Opatiji . Projekt je rezultat suradnje HŽ Putničkog prijevoza, lokalnih vlasti i turističkih institucija Hrvatske i Poljske.
Raspored i cijene:
➡️ Linija prometuje do kraja kolovoza 2025.
➡️ U srpnju: 3–4 puta tjedno (osim 18. i 25. srpnja), u kolovozu: 3 puta tjedno + 24. kolovoza .
➡️ Stajanja uključuju Beč, Ljubljanu, Šapjane i Opatiju–Matulji .
➡️ Cijena: od 44,90 € (sjedeća), do 66,90 € (ležaj) .
Zašto je ova linija važna?
1. Turistički potencijal
Direktna veza između Varšave i Rijeke omogućuje jednostavan i ekološki održiv dolazak Poljaka na Kvarner, potičući rast broja posjetitelja i produljivanje boravaka .
2. Međunarodna suradnja
Linija simbolizira jačanje poljsko‑hrvatskih kulturnih i gospodarskih odnosa te otvara nove mogućnosti za buduće zajedničke projekte.
3. Eko‑prihvatljivost i komfor
Putovanje vlakom smanjuje CO₂ emisije u usporedbi sa zrakom ili cestom, te nudi opuštajući, direktan put bez presjedanja.
4. Promocija Rijeke
Dolazak direktne linije središnja je točka u promociji Rijeke na europskoj turističkoj karti, posebno među putnicima srednje i istočne Europe .
Nedostaju li danas druge značajne međunarodne željezničke linije?
Nedostaci trenutne mreže:
⚠️ Sezonska veilika povezanost: Linija je uvedena za vrijeme turističke sezone (do 29. kolovoza) i ne prometuje tijekom ostatka godine – što onemogućuje stabilnu međunarodnu povezanost.
⚠️ Odsutnost direktnih veza iz npr. Češke ili Slovačke: Za razliku od Austrije ili Italije, središnja Europa nema direktne sezonske vlakove prema Riječkom području.
⚠️ Zastoj razvoja unutar Hrvatske: Hrvatska željeznička infrastruktura općenito je zapuštena u zadnja desetljeća, što ograničava češću i bržu ponudu intra‑hrvatskih međunarodnih linija .
Moguće nadopune:
1. Sezonski noćni vlakovi iz drugih zemalja – npr. Prag, Budimpešta ili Bratislava, mogu znatno proširiti ponudu.
2. Cjelogodišnje regionalne linije – uspostaviti stalne veze s Ljubljanom, Bečom i Venecijom radi brže povezanosti.
3. Teretni promet i intermodalni kolodvori – povećati logističku vrijednost luke Rijeka te pridonijeti gospodarskom rastu regije.
Zaključak
Uvođenje izravne, sezonske željezničke linije Varšava–Rijeka značajan je korak prema jačanju europske povezanosti i turističke atraktivnosti Rijeke. Ipak, da bi se stvorio održiv i konkurentan prometni sustav, potrebno je nastaviti ulagati u cjelogodišnje i dodatne međunarodne linije – poput Praga, Budimpešte ili Bratislave – te ojačati kapacitete domaće željeznice.
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
Add comment
Comments