Neovlašteno audio snimanje u službenom postupku - kazneno djelo ili pravo na zaštitu u javno pravnim postupcima

Snimanje razgovora bez suglasnosti druge strane u Hrvatskoj može predstavljati kazneno djelo ili građansku povredu privatnosti. Postoji nekoliko zakonskih osnova na koje se osoba može pozvati ako smatra da je njezina privatnost povrijeđena neovlaštenim snimanjem. Stoga je važno osigurati da su sve strane obaviještene i da daju svoj pristanak prije nego što se započne snimanje razgovora.

Kazneni zakon čl. 143 Neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje (NN 125/11,56/15)

1. Tko neovlašteno zvučno snimi NEJAVNO IZGOVORENE riječi drugoga ili tko posebnim napravama neovlašteno prisluškuje NEJAVNO IZGOVORENE riječi drugoga koje mu NISU NAMJENJENE, kaznit će se kaznom zatvora do 3  godine.

2. Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se tko snimljene riječi iz stavka 1. uporabi ili učini dostupnim trećoj osobi ili tko prisluškivane riječi iz stavka 1. doslovce ili u bitnim crtama javno iznese.

3. Ako kazneno djelo iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka počini službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, kaznit će kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

4. NEMA KAZNENOG DJELA AKO SU RADNJE IZ STAVKA 1. I STAVKA 2. ovog članka UČINJENE U JAVNOM INTERESU ILI DRUGOM INTERSU KOJI JE PRETEŽNIJI OD INTERESA ZAŠTITE PRIVATNOSTI SNIMANE ILI PRISLUŠKIVANE OSOBE.

5. Kaznena djela iz stavka 1. i stavka 2. progone se po prijedlogu.

6. Snimke i posebne naprave kojima je počinjeno kazneno djelo iz ovog članka će se oduzeti. 

Javni karakter rada službenih osoba

Javni karakter rada službenih osoba reguliran je Zakonom o pravu na pristup informacijama članak 5. stavka 1. točka 4. kojim definira pojam "TIJELA JAVNE OVLASTI". Prema ovom zakonu, radnje službenih osoba u obavljanju javnih ovlasti moraju biti transparentne i dostupne javnosti. 

Zaštita i privatnost službenih osoba u s vezi s njihovim javnim djelovanjem reguliran je Kaznenim zakonom čl. 147 Kleveta i čl.148 uvreda, a prema Općoj uredbi o zaštiti potrošača članak 6. obrada osobnih podataka službenih osoba dozvoljena je samo ako postoji zakonska osnova, kao što je IZVRŠAVANJE SLUŽBENE DUŽNOSTI. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka članak 5. stavka 1. određuje da se obrada osobnih podataka mora provoditi u skladu s načelima zakonitosti, poštenosti i transparentnosti.

U hrvatskom pravnom sustavu, nekoliko zakonskih odredbi regulira prava i obveze službenih osoba u vezi s njihovim javnim djelovanjem, kao i njihovu zaštitu i privatnost.

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22)

• Članak 5. stavak 1. točka 4: Definira pojam "tijela javne vlasti", koji uključuje državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Prema ovom zakonu, radnje službenih osoba u obavljanju javnih ovlasti moraju biti transparentne i dostupne javnosti.

Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21)

• Članak 147. - Kleveta: Zabranjuje iznošenje neistinitih tvrdnji koje mogu naštetiti časti ili ugledu neke osobe, uključujući i službene osobe, u slučaju da te tvrdnje nemaju osnovu.
• Članak 148. - Uvreda: Zabranjuje vrijeđanje ili omalovažavanje osobe, što uključuje i službene osobe.

• Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) (EU 2016/679)
  • Članak 6. - Zakonitost obrade: Propisuje uvjete pod kojima se osobni podaci mogu obrađivati. Obrada osobnih podataka službenih osoba dozvoljena je samo ako postoji zakonska osnova, kao što je izvršavanje službene dužnosti.
• Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18)
  • Članak 5. stavak 1: Propisuje da se obrada osobnih podataka mora provoditi u skladu s načelima zakonitosti, poštenosti i transparentnosti, uz zaštitu privatnosti osobe.

Javni karakter komunikacije osigurava odgovornost i integritet javnih službenika u obavljanju njihovih dužnosti.

Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti su JAVNO IZGOVORENE RIJEČI. 

Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti NAMJENJENE SU KORISNIKU U SLUŽBENOM POSTUPKU.

Izgovorene riječi službenih osoba tijekom dužnosti nemaju interes privatnosti, osim zaštite sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka koje se ne tiču službenih postupaka. Službene osobe imaju odgovornost za izgovorene riječi tijekom obavljanja službenih dužnosti.

Kazneni zakon, člankom 349. Zlouporaba položaja i ovlasti, upozorava na odgovornost službenih osoba za postupanje i izgovorene riječi tijekom obavljanja službene dužnosti, čime se potvrđuje javni karakter njihove komunikacije.

Sukladno navedenom, audio snimanje bez pristanka i napomene o snimanju, u službenim postupcima, ne može se smatrati kaznenim djelom, već PRAVOM NA ZAŠTITU u SLUŽBENIM POSTUPCIMA.

(Zbog navedenog se snimaju službena ispitivanja u policijskim postajama, a zakonom je propisano i audio snimanje sudskih postupaka, no isto se ne provodi sukladno odredbama zakona. Postupci u socijalnom sustavu, odgoju i obrazovanju također se smatraju službenim postupcima, no nemaju zakonom predviđeno audio snimanje ispitnik postupaka u cilju zaštite građana od javno upravnih postupanja.)

Granica između javnog i privatnog

Zakonske odredbe zajedno osiguravaju da su službene osobe podložne nadzoru i transparentnosti kada obavljaju svoje javne ovlasti, dok im istovremeno pružaju pravnu zaštitu od neopravdanih napada i omogućavaju zaštitu privatnosti u onim aspektima koji nisu izravno povezani s njihovim javnim djelovanjem.

Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12)

• Članak 2. stavak 2.: Definira privatnost kao pravo svakog pojedinca, uključujući službene osobe, koje obuhvaća zaštitu osobnih podataka i privatnih informacija koje nisu povezane s njihovim javnim radom.

Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21)

• Članak 19.: Regulira pravo na zaštitu časti i ugleda svake osobe, što uključuje i službene osobe, u situacijama kada su njihove čast i ugled ugroženi putem neistinitih tvrdnji ili drugih neprimjerenih radnji.

Uz poštivanje zakonskih odredbi o zaštiti osobnih podataka, službena osoba u obavljanju službenih poslova NEMA INTERES ZAŠTITE PRIVATNOSTI koji bi ograničavao neovlašteno audio snimanje u službenom postupku, pa čak i onih riječi koje nisu namijenjene korisniku koji je neovlašteno snimio audio videozapis, jer se radi o JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA - KAZNENOG DJELA NEMA SUKLADNO STAVKI 4. ČLANKA 143 KAZNENOG ZAKONA.

Nejavno izgovorene riječi

Riječi koje službene osoba izgovara u obavljanju službenih postupaka, osobito kad su upućene korisniku, u pravnom smislu, smatraju se JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA. 

Javna priroda službenih postupaka 

Službene osobe obavljaju svoje dužnosti u ime i za račun javne ovlasti, što znači da su njihovi postupci i komunikacija s građanima podložni načelu transparentnosti i javnosti. OVA TRANSPARENTNOST JE KLJUČNA ZA OSIGURANJE ODGOVORNOSTI I POVJERENJA U JAVNE INSTITUCIJE! 

Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama članak 16. stavka 1. i stavka 2., službene osobe su dužne omogućiti pristup informacijama koje se odnose na njihov rad, uključujući i izjave i komunikaciju koju obavljaju u obavljanju službenih dužnosti. Ovo znači da riječi koje službena osoba izgovori tijekom postupka, kao dio komunikacije s korisnikom, MOGU BITI PREDMETOM JAVNOG NADZORA I DOSTUPNE KAO INFORMACIJA OD JAVNOG INTERESA. 

Zakon o obveznim odnosima članak 19. regulira pravo na zaštitu, ugleda i privatnosti, ali s obzirom na javnu prirodu službenih postupaka, riječi službene osobe u tim postupcima ne uživaju istu razinu privatnosti kao privatne izjave. Ako su riječi izgovorene u službenom kapacitetu, one su JAVNE.

Kazneni zakon, člankom 349. Zlouporaba položaja i ovlasti, upozorava na odgovornost službenih osoba za postupanje i izgovorene riječi tijekom obavljanja službene dužnosti, čime se potvrđuje javni karakter njihove komunikacije.

Koji se podaci smatraju osobnim podacima i privatnim informacijama

Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, a osobito prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i domaćem Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci i privatne informacije su definirani na sljedeći način:

Osobni podaci prema GDPR-u definirani su kao:

• Članak 4. točka 1. GDPR-a: "Osobni podatak" je svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Pojedinac čiji se identitet može utvrditi je osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika specifičnih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe.

Primjeri osobnih podataka uključuju:

• Ime i prezime
• Adresa stanovanja
• E-mail adresa (ako identificira osobu)
• OIB (osobni identifikacijski broj)
• Broj osobne iskaznice ili putovnice
• Podaci o lokaciji (npr. podaci prikupljeni GPS-om)
• IP adresa (ako se može povezati s osobom)
• Podaci o zdravlju
• Biometrijski podaci (npr. otisci prstiju, prepoznavanje lica)
• Genetski podaci

Privatne informacije obuhvaćaju širi spektar informacija koje su vezane uz privatni život osobe i koje mogu uključivati, ali nisu ograničene na:

• Financijski podaci: Bankovni računi, kreditna sposobnost, financijske transakcije.
• Zdravstveni podaci: Medicinska povijest, medicinske dijagnoze, terapije, zdravstveno stanje.
• Osobne navike i preferencije: Vjerska ili politička uvjerenja, osobni interesi, hobiji.
• Obiteljski podaci: Podaci o članovima obitelji, bračni status, djeca.
• Komunikacije: Privatni razgovori, e-mailovi, SMS poruke koje nisu dio službene komunikacije.
• Slike i videozapisi: Fotografije, videozapisi ili bilo kakav medijski sadržaj koji prikazuje osobu u privatnim situacijama.

Prema Članku 5. GDPR-a, osobni podaci moraju se obrađivati zakonito, pošteno i transparentno u odnosu na ispitanika. Također, podaci moraju biti prikupljeni u određene, izričite i legitimne svrhe i ne smiju se dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama.

Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12)

Ovaj zakon je dodatno regulirao pitanja zaštite osobnih podataka, s posebnim naglaskom na zaštitu privatnosti pojedinaca u kontekstu prikupljanja, obrade i čuvanja osobnih podataka.

Zaključno, osobni podaci i privatne informacije obuhvaćaju sve one podatke koji se odnose na pojedinca i omogućuju njegovu identifikaciju, kao i sve informacije koje su povezane s privatnim životom osobe, a koje bi mogle narušiti privatnost ako bi bile objavljene ili obrađene bez odgovarajuće pravne osnove.

Zaključak

Riječi koje službena osoba izgovara u obavljanju službenih postupaka, osobito kad su upućene korisniku u postupku, smatraju  se JAVNO IZGOVORENIM RIJEČIMA. To znači da te riječi podliježu načelu TRANSPARENTNOSTI i mogu biti PREDMETOM JAVNOG NADZORA, a službene osobe snose odgovornost za ono što izgovore u okviru svojih službenih dužnosti odnosno tijekom službenih postupaka.

Ovaj javni karakter komunikacije osigurava odgovornost i integritet javnih službenika u obavljanju njihovih dužnosti.

Autor: I.P.

Pravo i Zakon

Temeljna ljudska prava i slobode

Arhiva: