"Počinje zaprimanje zahtjeva za podmirenje troškova prijevoza i jednokratne novčane pomoći za srednjoškolce i studente" - zavaravajući naslov Obavijesti Grada Rijeke u kojem predstavlja da podupire srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje
Pravo mogu ostvariti samo najugroženije skupine građana, ali ne i obitelji s nedostatnim prihodima od rada
Od 16. kolovoza do 20. rujna 2024. godine, Grad Rijeka putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života zaprima zahtjeve za podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza učenicima srednje škole i studentima te za novčanu pomoć za obrazovanje redovitim učenicima srednje škole ili studentima u 2024./2025. godini.
Grad Rijeka srednjoškolcima i studentima, koji zadovoljavaju uvjete, do kraja školske odnosno akademske godine u potpunosti podmiruje troškove javnoga gradskog prijevoza na linijama na kojima prijevoz obavlja KD Autotrolej, od 1. do 4. zone, ovisno o adresi škole ili fakulteta. Također, za učenike i studente koji zadovoljavaju uvjete osigurana je jednokratna novčana pomoć u visini od 135 eura.
Zahtjevi se, uz prateću dokumentaciju, podnose osobno u šalter-sali Gradske uprave, Titov trg 3 (Pisarnica) radnim danom od 8.30 do 15.30 ili poštom na adresu Grad Rijeka, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života, Korzo 16, 51000 Rijeka. Obrazac za podnošenje zahtjeva te popisi potrebnih dokumenta dostupan je na mrežnim stranicama Grada Rijeke.
ALI; Uvjete zadovoljavaju samo srednjoškolci i studenti koji ostvaraju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu
Podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza može ostvariti redoviti učenik srednje škole/student iz kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Rijeka ili iz kućanstva čiji su prosječni mjesečni prihodi u zadnja tri mjeseca niži od cenzusa prihoda koje je utvrdio Grad Rijeka za pojedini broj članova, udomljeno dijete te dijete smješteno u sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.
Jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti redoviti učenik srednje škole/student iz kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Rijeka, učenik/student koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Rijeka, učenik/student – dijete smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili učenik/student – udomljeno dijete.
Podsjetimo, putem socijalnog programa Grada Rijeke, građanima koji zadovoljavaju uvjete osim potpunog podmirenje troškova prijevoza Autotrolejom za srednjoškolce i studente i jednokratna novčana pomoć za redovne učenike srednjih škola i studente, osigurana su i prava na poklon-bon u visini od 50 do 140 eura za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole, podmirenje mjesečnih troškova prehrane i rada učitelja u produženom/cjelodnevnom boravku učeniku OŠ u 100% iznosu, podmirenje mjesečnih troškova boravka djeteta u predškolskoj ustanovi u iznosu od 100% odnosno 30% mjesečne cijene za korisnike usluga predškolskih ustanova čiji je osnivač Grad Rijeka,
Za ostvarivanje ovih prava Grad Rijeka je u proračunu osigurao 647.000,00 eura.
Tko ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu?
Uvjeti za ostvarivanje prava
Uvjeti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu utvrđuju se na temelju ostvarenih prihoda podnositelja zahtjeva i svih članova zajedničkog kućanstva te na osnovi imovine koja je u vlasništvu podnositelja zahtjeva i svih članova zajedničkog kućanstva.
Iznos zajamčene minimalne naknade
Iznos zajamčene minimalne naknade određuje se u propisanom postotku od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade iznosi 150 EUR određuje se jednom godišnje.
Zajamčena minimalna naknada za samca iznosi:
-
100 % osnovice za radno sposobnog samca = 150 EUR
-
130 % osnovice za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad = 195 EUR
Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:
- 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu = 105 EUR
- 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu = 142,50 EUR
- 120 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja = 180 EUR
- 135 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad = 202,50 EUR
- 70 % osnovice za dijete = 105 EUR
- 80 % osnovice za dijete u jedno roditeljskoj obitelji = 120 EUR
- 90 % osnovice za dijete samohranog roditelja = 135 EUR
- 120 % osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda = 180 EUR.
U slučaju da samac ili kućanstvo ostvaruju prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i mjesečnog prihoda samca ili kućanstva.
Zahtjev za priznavanje prava podnosite Zavodu prema mjestu prebivališta.
Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, ili od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Naknada za troškove stanovanja
Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.
Troškovi stanovanja u smislu ovoga Zakona odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.
Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja.
Pravo na naknadu za troškove stanovanja jedinica lokalne samouprave dužna je priznati u visini od najmanje 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu.
Ako su troškovi stanovanja manji od 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja.
Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može naknadu za troškove stanovanja djelomično ili u potpunosti podmiriti izravno u ime i za račun korisnika zajamčene minimalne naknade.
Vrijedi postaviti pitanje o kojem se broju obitelji radi, te kako preživljavaju iz ovako velikodušne potpore u iznosu od 135,00 kn?
Nažalost, toliko sam ostaje u proračunu nakon što se isplate povećane plaće, za obitelji s niskim primanjima nije ni toliko - stoga, ipak trebamo biti zahvalni na socijalnim potpora, bez obzira koliko su nedostatna u pitanju kojem su namjenjena! Srećom, uprava je motivirana uvećanjem, prema Andreju Plenkoviću, u suprotnom možda ne bi ni ove potpore bilo!
Autor: I.P.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
NOVI UDAR NA MLADE: Bijeli prah u slobodnoj prodaji – Je li ovo novi „Galaxy“ pod maskom energetika?
Hrvatskom se širi novi, iznimno uznemirujući trend među tinejdžerima. Nakon što smo se godinama borili s posljedicama tzv. „osvježivača zraka“ (Galaxy i slični sintetski kanabinoidi), na tržište je stigao novi proizvod koji koristi slične pravne praznine: energetski prah za udisanje kroz nos.
RIJEKA NA RUBU: Od "Grada tolerancije" do ulica straha i krvi
Dok se gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i dalje služi predizbornim krilaticama o sigurnosti i zajedništvu, stvarnost na riječkim ulicama demantira ih na najbrutalniji mogući način. Ubojstvo, pucnjava, premlaćivanje osobe s invaliditetom i horor u centru grada – je li Rijeka postala grad koji je izgubio kontrolu?
PRAVNI APSURD NA RIJEČKI NAČIN: Tko zapravo vlada gradom – gradonačelnik ili "nepostojeća" tijela?
Dok se gradonačelnici Zagreba i Varaždina javno "drže za ruke" u borbi za autonomiju, u Rijeci svjedočimo opasnom presedanu. Je li moguće da gradska vlast, uz blagoslov Upravnog suda, ne zna tko donosi konačne odluke o prigovorima građana?
APEL ZA POMOĆ: U Rijeci nestao 17-godišnji Rafael Majdandžić, obitelj moli za bilo kakvu informaciju
Majka nestalog mladića poručila je putem Facebooka da je Rafael nađen!
Riječki "priuštivi" najam – elitni projekt za odabrane pod dirigentskom palicom gradonačelnice
Dok se gradska vlast hvali "revolucionarnim" modelima priuštivog stanovanja, stvarnost iza zatvorenih vrata Titovog trga 3 izgleda sasvim drugačije. Analiza natječaja iz 2024. i 2025. godine pokazuje da se ne radi o pomoći mladim obiteljima, već o strogo kontroliranom procesu u kojem su kriteriji postavljeni tako da eliminiraju "nepoželjne" i "nepodobne".
RIJEKA IZMEĐU BETONA I GLAZBE: Zašto su nam sportske dvorane postale jedini „hramovi kulture“?
Dok se riječka kulturna strategija kiti titulama iz prošlosti, stvarnost ljubitelja glazbe i umjetnosti odvija se pod koševima i na parketu. Komentari građana na nedavne koncerte u sportskim objektima ponovno su otvorili bolnu ranu: Rijeka, grad koji se ponosi titulom „grada rocka“, i dalje nema dvoranu koja zvuk ne lomi o goli beton.
Zašto koncert u sportskom objektu otvara pitanja javnog interesa
Najavljeni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dvorani mladosti u Rijeci otvorio je niz pitanja koja nadilaze glazbeni ukus, političke podjele ili osobni stav prema izvođaču. Riječ je o pitanju upravljačkih odluka Grada Rijeke, korištenja javnih prostora i mogućeg financijskog učinka na gradski proračun.
LAŽNI PROFILI, KLEVETE I GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
Digitalne platforme postale su prostor slobode izražavanja, ali i prostor zlouporabe. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima anonimni ili lažni profili šire netočne informacije, vrijeđaju druge osobe, potiču nepovjerenje i u nekim slučajevima prelaze u govor mržnje.
Marenda za fotografije, ne za građane: kanapei umjesto bakalara i zatvoreni krug odlučivanja
Ovogodišnja uskrsna marenda na riječkom Korzu razotkrila je ozbiljan problem – ne samo u organizaciji događaja, već i u razumijevanju potreba građana.
Kada država „ne vodi postupak“, ali odlučuje o djeci: pravna praznina ili sustavna praksa?
U praksi Hrvatskog zavoda za socijalni rad sve se češće pojavljuje obrazac koji otvara ozbiljna pravna pitanja: strankama se odgovara kako se „ne vodi niti jedan upravni postupak“, dok se istovremeno provode radnje koje izravno utječu na život djece i obitelji.
Novo EU “informacijsko središte” u Rijeci – stvarna vrijednost ili samo trošak?
U ožujku 2026. godine Primorsko‑goranska županija je otvorila novi centar Europe Direct u Rijeci – mjesto koje bi, prema službenoj najavi, trebalo građanima približiti Europsku uniju i njene politike, mogućnosti i prava.
Metalni otpad uz KBC Rijeka: Legalno, ali je li sigurno?
U neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra u , na udaljenosti od svega nekoliko desetaka metara, odvija se pretovar i skladištenje velikih količina metalnog (željeznog) otpada. Riječ je o aktivnosti koja je, prema dostupnim informacijama, formalno zakonita. No pitanje koje se nameće nije više samo pravno – već zdravstveno i društveno: je li takva praksa prihvatljiva u centru grada i tik uz bolnicu?
Zašto ministar vrijeđa ranjive dok veliki prekršitelji prolaze nekažnjeno?
Dok ministar Ružić osobe u potrebi javno naziva „alkoholičarima i kockarima“, bivši dužnosnici poput Žalca završavaju u zatvoru zbog prezderavanja državnim i EU novcem. U isto vrijeme, UGP i građanski nadzor ukazuju na brojne nepravilnosti u javnom sektoru – višemilijunske zloupotrebe, neregularne kontrole, selektivnu primjenu zakona – na koje se sustavno ne reagira.
Rijeka dijeli uskrsnice po mjeri sustava, ne po mjeri potrebe
Odluka o uskrsnicama za 2026. godinu u Rijeka razotkriva obrazac koji se sve teže može opravdati administrativnim pravilima. Grad će isplatiti 70 eura pomoći – ali samo onima koji se uklapaju u uski okvir gradske evidencije. Svi ostali, bez obzira na stvarnu potrebu, ostaju izvan sustava.
Ministarstvo bez odgovora: „Zaključani računi“, digitalna kartica i sustav bez transparentnosti
Nakon niza objava o ograničavanju pristupa novcu osobama s invaliditetom i najave uvođenja tzv. digitalne inkluzivne kartice, Portal ReStart zatražio je konkretne odgovore od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
EU milijuni, nova udruga i kartica koja kontrolira potrošnju: tko zapravo upravlja novcem osoba s invaliditetom?
Dok država najavljuje uvođenje digitalne inkluzivne kartice koja će ograničavati na što osobe s invaliditetom smiju trošiti vlastiti novac, paralelno se odvija proces koji otvara ozbiljna pitanja: tko donosi odluke, tko upravlja novcem i zašto javnost nema odgovore?
Poziv građanima: Sudjelujte u kolektivnom prigovoru zbog ograničavanja raspolaganja novčanim sredstvima osoba s invaliditetom
Građani, skrbnici i svi zainteresirani – pridružite se inicijativi za zaštitu prava osoba s invaliditetom!
Novac postoji, ali nije dostupan: sustav koji zaključava račune osoba s invaliditetom
Dok država najavljuje nove modele isplate poput posebnih kartica za inkluzivni dodatak, stvarni problem ostaje netaknut: osobe s invaliditetom i njihovi skrbnici često ne mogu do vlastitog novca – i to bez jasnog zakonskog uporišta.
VAŠ GLAS JE POSLJEDNJA LINIJA OBRANE: Uključite se u e-Savjetovanje o osobnoj asistenciji!
Trenutačno je otvoreno javno savjetovanje koje će odrediti sudbinu osobne asistencije u Hrvatskoj. Ovo nije samo administrativna formalnost – ovo je prilika da zaustavimo sustav koji osobe s invaliditetom i njihove asistente tretira kao brojeve u projektima, a ne kao nositelje prava.
SIGURNOST NIJE OPCIJA: Vrijeme je za zatvaranje Hotela Porin i jasnu zaštitu građana
U državi u kojoj napad na policijsku službenicu može završiti uvjetnom kaznom, više ne govorimo o izoliranom incidentu – govorimo o ozbiljnom sigurnosnom i institucionalnom problemu.
Zašto Hrvatska ignorira povijesni uspjeh Dine Levačić?
U svijetu sporta postoje trenuci koji ulaze u povijest – ne zato što su dio velikih natjecanja, nego zato što pomiču granice ljudske izdržljivosti. Upravo takav trenutak dogodio se kada je hrvatska ultramaratonska plivačica Dina Levačić postala prva osoba na svijetu koja je oplivala otok Saint Helena u Atlantskom oceanu.
Zašto banke “zaključavaju” novac osoba s invaliditetom? Roditelji upozoravaju na nelogičan sustav
Roditelji i skrbnici osoba s invaliditetom sve češće upozoravaju na praksu koja, prema njihovim riječima, nema jasnu zakonsku osnovu: bankovni računi osoba s invaliditetom nakon punoljetnosti postaju praktično nedostupni za svakodnevno korištenje.
Otvoreno eSavjetovanje o Zakonu o obrtu: Obrtnici traže ukidanje obvezne članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori
U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakon o obrtu, a jedna od tema koja izaziva snažne reakcije obrtnika jest obvezna članarina Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Kada prijetnje postaju SLAPP: Slučaj profesorice i Udruge 'Roditelji za djecu'
U jeku borb za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sustavu, nedavni događaji vezani uz profesoricu Srednje škole Ban Josip Jelačić, Helenu Dejanović Skvarić, i Udrugu 'Roditelji za djecu' bacaju novo svjetlo na problem takozvanih SLAPP tužbi (Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti).
Sretan Dan žena… ali samo na papiru? Žrtve nasilja u Rijeci i dalje bez prava
Povodom Međunarodni dan žena političari i institucije redovito objavljuju poruke o ravnopravnosti, solidarnosti i snazi žena. Ove godine takvu je poruku objavila i Iva Rinčić, naglašavajući kako jednakost nije poklon, nego pravo, te da borba za ravnopravnost ne smije ostati samo na simboličnim datumima.
Add comment
Comments